NALIVAMO” SE OVOM VODOM, A MOŽE DA NAS KOŠTA ZDRAVLJA! Doktorica Bašić otkriva koja hrana i piće su najštetniji po srce

Doktorica Bašić govorila je o štetnosti pojedine hrane i napitaka po zdravlje srca, ali i cjelokupnog organizma.

Bolesti srca predstavljaju prvi uzrok smrti u našoj zemlji, a poznato je da ishrana uveliko utiče na zdravlje srčanog mišića i doprinosi održavanju zdravlja krvnih sudova i normalnog krvnog pritiska. Pravilnom ishranom osiguravamo dugovječnost, ali kada su u pitanju namirnice koje bi trebalo da eliminišemo iz ishrane, na tom polju postoje mnoge zablude.

Ključ pravilne ishrane nije da zabranimo sebi „nepoželjnu“ hranu, već da budemo umjereni u njenoj konzumaciji i, na prvom mjestu, vodimo računa o porijeklu i sastavu namirnica koje unosimo u organizam.

Crveno meso nije štetno

Jedna od glavnih zabluda jeste da je meso štetno po zdravlje srca, pogotovo crveno meso, koje sve više ljudi greškom izbacuje iz ishrane.

“Meso nije nezdravo po srce, niti su to mesne prerađevine. Kada govorimo o štetnosti, govorimo o dodavanju aditiva u mesne prerađevine i obradi mesa na visokim temperaturama, a bitno je također porijeklo mesa koje konzumiramo, baš kao i porijeklo svih drugih namirnica, pa i povrća”, objašnjava kardiolog i specijalista interne medicine dr Snežana Bašić i naglašava da zapravo ne postoji hrana koja je loša po srce jer je sva hrana koju unosimo u umjerenoj količini i odgovarajućeg je porijekla, odnosno dobrog sastava, korisna za organizam.

“Naš organizam uzima iz hrane sve što mu je potrebno, konkretno iz mesa proteine i masti. Sama hrana neće uticati na organizam, ali štetni sastojci koji se u njoj nalaze hoće. Nisam protivnik konzumiranja mesa, pogotovo crvenog mesa, ali i starijih mesa kao što su svinjetina i govedina koja ne sadrže hormone. Takva mesa su ljudskom organizmu i te kako potrebna, dok je od mladog mesa, najbolja jagnetina i jaretina”, navodi doktorka Bašić.

S druge strane, doktorka ističe da je protivnik piletine u ishrani, ne samo zbog srca nego zbog imuniteta.

“Danas je piletina genetski modifikovan organizam koji ne nastaje prirodnom selekcijom. Piletina se tovi i mahom je genetski modifikovana da ima velike grudi, nesrazmjerne u odnosu na batike. Ranije je kod pileta bio najveći batak i karabatak, sada je to bijelo meso. Riječ je o potpuno izmjenjenoj namirnici koju, nažalost, u najvećem procentu konzumiraju djeca koja zbog toga ranije ulaze u pubertet”, kaže dr Bašić za portal MONDO. Dodaje da je naš glavni problem genetski modifikovana hrana koju smo zabranili, ali da na tržištu uprkos tome imamo mnogo GMO hrane, od mlijeka za bebe, čokolade do GMO soje koja se može naći u velikom broju namirnica.

Objašnjava da promjene na krvnim sudovima i upalni procesi nastaju upravo uslijed hormonalnog disbalansa i hormonalnih promjena do kojih dolazi ako konzumiramo genetski modifikovane namirnice.

Svaki hormon u višku jeste toksin, stoga ukoliko hormone unosite hranom, nanijećete štetu vašim krvnim sudovima”, jasna je doktorka koja naglašava da su bitni i faktori sredine koji utiču na kvalitet hrane koju unosimo, u koje spade aerozagađenje.

Gazirana voda nije zdrava

Kada su u pitanju pića koja ugrožavaju zdravlje srca, Bašić napominje da su sva gazirana pića loša za srce, svakako i velike količine alkohola.

“Male količine alkohola koje podrazumijevaju jednu do dvije čašice alkoholnog pića djeluju dobro na organizam i stimulišu cirkulaciju. Međutim, alkohol ima toksični efekat na srčani mišić ako se uzima u prekomjernoj količini”, navodi naša sagovornica.

Njen savjet je da unosimo prirodni koenzim Q10 koji je za zdravlje srca najbolji jer daje kiseonik mitohondrijama, ćelijskim organelama u mišićima, odnosno omogućava da se srčani mišić na taj način hrani.

Prema riječima doktorke, jako je štetna i gazirana voda koju naši građani konzumiraju u velikoj mjeri, a koja kiseli organizam.

“Ugljen dioksid iz gazirane vode je jako štetan. Sve vrste gaziranih voda daju veliku kiselost organizma, a kiselost krvi utiče na krvne sudove i srce, ali i na čitav organizam. Karcinomi se razvijaju upravo zbog povećane kiselosti i smanjene koncentracije kiseonika. Svaka kiselost smanjuje koncentraciju kiseonika u krvi, dok povećava koncentraciju ugljen dioskida”, jasna je doktorka Bašić.

(Mondo)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *