Sve o hroničnoj bolesti bubrega i tome kako krvni pritisak i šećer utiču na komplikacije kod ovog stanja.
Hronična bolest bubrega je česta, ali i opasna bolest, koja može da se završi smrtnim ishodom ukoliko se ne liječi. Jedan od deset odraslih stanovnika u svijetu živi sa ovim oboljenjem. Smrtnost povezana sa bolestima bubrega raste iz godine u godinu i predviđa se da će postati peti vodeći uzrok smrti do 2040. godine.
Ova bubrežna bolest definše se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje duže od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tečnosti iz organizma, čije nakupljanje može da naruši funkcionisanje cijelog organizma.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim tegobama i porodičnom anamnezom hronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolevanja. Stoga je bitno da se redovno kontrolišu, uzimaju terapiju na način propisan od strane ljekara i da se pridržavaju preporučenih životnih navika kako bi nivo šećera u krvi i visinu krvnog pritiska održali unutar poželjnih vrednosti. Farmaceutska Komora Srbije je 2019. godine pokrenula projekat standardizovane farmaceutske usluge obolelima od dijabetesa, gde farmaceuti – savetnici daju značajan doprinos poboljšanju zdravlja pacijenta. Neki od savjeta su svakako kako da očuvaju normanlo funkcionisanje bubrega, da se kreću, redovno kontrolirolišu šećer u krvi i krvni pritisak, održavaju optimalnu tjelesnu težinu, smanje unos soli na pet grama dnevno, uzimati odgovarajuću količinu tečnosti”, objašnjava mr ph spec. Jasna Anđelković, farmaceut u Farmaceutskoj komori Srbije.
Visok pritisak i funkcije bubrega su u vrlo bliskoj vezi. Dobro regulisana hipertenzija ne može da ošteti bubrege, što se ne može reći za visok pritisak koji se ne kontroliše, a faktori rizika i za kardiovaskularne i bolesti bubrega su praktično isti. Stručnjaci uvijek ističu i da viši rizik od bubrežnih, ali i srčanih komplikacija, imaju osobe sa dijabetesom.
“Farmaceuti savjetnici za antibiotike naglašavaju značaj monitoringa primjene antibiotika (penicilinskih, hinolonskih, cefalosporinskih i aminoglikozidnih) kod pacijenata sa oslabljenom bubrežnom funkcijom, u cilju sprečavanja pojave toksičnosti navedenih lijekova. Pacijenti ne bi trebalo da pretjerano koriste lijekove protiv bolova (nesteroidne antiinflamatorne lekove) i da kada imaju poznatu bubrežnu slabost obrate se farmaceutu i ljekaru u cilju nadgledanja primjene lijekova za koje je poznato da mogu kod oslabljene bubrežne funkcije ugroziti zdravlje pacijenta”, upozorava Anđelković.
(MONDO)